Rasprava (moj skromni doprinos?) o vjeronauku

Oduševljen ovom prepiskom preko portala autograf.hr, odlučio sam dati i mali i skromni doprinos ovoj raspravi s vjerom da će se uključiti i neki drugi, relevantniji ljudi… Ovo je jedan vid mojeg reagiranja na odgovor (sada to mogu i ovako reći, budući smo se napokon upoznali i uživo, iako već duže vremena baštinimo zanimljive FB rasprave) Marijane Bijelić teologinji Anni Marie Gruenfelder. U metodološkom smislu sam preuzeo Marijanin model. Tekst pod navodnicima je njen, a ostalo moj osvrt na izrečeno… Uživajte i naravno da, ukoliko nešto od onoga što sam napisao ne drži vodu, bio bih zahvalan da me se uputi u pogreške koje sam iznio…

“Prvo, teologinja Gruenfelder bi se trebala odlučiti govori li o tome što ”školski vjeronauk” jest ili o tome što on treba biti. Opasno je i neodgovorno zamagljivati i zanemarivati tu krucijalnu razliku između dviju ovdje vrlo nezgrapno spojenih tvrdnji. Ako govorimo o konfesionalnom vjeronauku, čiji je oblik zacementiran Ugovorom Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, moramo katoličkom vjeronauku prići kao činjenici sa zadanim osobinama koje ne možemo tek tako mijenjati, a ako netko priželjkuje drugačiji vjeronauk i vjeruje da je tako nešto moguće, onda bi ta osoba trebala osmisliti i predložiti način na koji ćemo postojeće stanje zamijeniti alternativom.”

12717629_199698153724337_7525169010161849868_n

Continue reading “Rasprava (moj skromni doprinos?) o vjeronauku”

Advertisements

Instrumentaliziranje propovijedi: analiza

Ovdje ću ukratko analizirati četiri propovijedi i to po jednu biskupa Uzinića i Pozaića, te dvije biskupa Ivasa, što je premalo za izvlačenje nekih relevantnijih zaključaka, ali može ukazati na potencijalno instrumentaliziranje ambona i politizaciju propovijedi. Smatram da je uzrok takvom stanju stvari – upravo pastoralni model kojega HBK i danas njeguje i promovira. Ove četiri propovijedi su izabrane svjesno (mogle su biti i neke druge četiri i od drugih biskupa) jer mi je njihovom analizom najlakše ukazati na ono što želim ovim tekstom prenijeti (želim samo posredovati dojam kojeg osobno gajim i koji nikako nije znanstveno utemeljen). Radi se o propovijedima biskupa Ante Ivasa u Kninu iz 2010. i 2014. godine sa euharistijskog slavlja na Dan pobjede 5. kolovoza (http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=24768; http://www.sibenska-biskupija.hr/index.php/1027-knin-homilija-oca-biskupa-ante-ivasa-izgovorena-u-kninu-5-kolovoza-2014 ), zatim propovijed biskupa Valentina Pozaića sa euharistijskog slavlja na Mirogoju na dan Svih Svetih 2014. godine, te biskupa Mate Uzinića sa euharistijskog slavlja na Bleiburgu u svibnju 2014. godine (https://www.youtube.com/watch?v=PXbb5Q3oAO0 ). Ukratko ću, kao uvod u samu analizu, iznijeti sadržaje tih propovijedi.

cropped-img_6794b1.jpg

Continue reading “Instrumentaliziranje propovijedi: analiza”

Instrumentaliziranje propovijedi: uzrok

Istraživajući i neumorno radeći dugi niz godina, pokojni fra Špiro Marasović, kojem dugujem uho za društvene teme i nadasve za odnos Crkve i suvremenog, sekularnog društva pod prizmom demokracije i politike, govori o politizaciji vjerskog žiota, odnosno o profanizaciji Crkve i vjere, o hrvatskom svetoslavlju (Marasović, 2006, str. 223). Preživljavajući doba komunističke vladavine, u kojem je Crkva bila izložena progonima i stjerana u sakristije, a potaknuta snažnim iskustvom slobode i oslobođenja, Crkva se u kontekstu Hrvatske s početka 90-tih našla u situaciji snažne narodne kohezije koju je nastojala održati živom što je moguće duže. Možda predugo? Ovaj će tekst pokušati odgovoriti na to pitanje. U novim društveno-političkim okolnostima demokracije i pluralističnog društva nastavlja se izjednačavati domoljublje s katoličanstvom, te crkvene strukture postaju sve značajniji politički faktor. Na razini HBK su stvari postavljene tako da možemo govoriti o prihvaćanju pastoralnog modela veliki narod, kako na razini župe, tako i za cijelu državu, a zanemaruje se ono što je bilo snažno naglašeno tijekom komunizma, a to je župna kateheza koja je uistinu bila mjesto iskustva vjere za razliku od tada uvedenog konfesionalnog vjeronauka u državnim školama čime je župna kateheza potpuno zanemarena. Događa se svojevrsni preokret u poziciji i mjestu Crkve u društvu – iz situacije ilegale u situaciju snažnog društvenog i političkog čimbenika. Uz sve to, uistinu se pokazalo kako je Katolička crkva u Hrvatskoj značajan čimbenik u održavanju nacionalnog identiteta, izraza ljubavi prema domovini što u sebi ujedno uključuje i poštivanje drugoga i drugačijega

088

Continue reading “Instrumentaliziranje propovijedi: uzrok”

Parousia/adventus: Dolazak

Nova godina počela je u nedjelju 1. prosinca jutarnjom svetom Misom. Iako će neki, kojima je draže, a i sami se drže ne ovog tehničkog poimanja vremena nego onog prirodnog u kojem dan traje od zalaska do zalaska sunca, reći da se „prijelaz“ dogodio u subotu navečer. Ono što je meni osobno jako zanimljivo u liturgiji Crkve, pa onda i u samom poimanju liturgijskog vremena, jest završetak godine velikom proslavom Krista kralja. I upravo su završetak i početak liturgijske godine tako tijesno sjedinjeni kao da Crkva želi reći samo jedno: Krist jest jučer, danas i sutra! Dvije najudaljenije točke na kružnici su ujedno i one najbliže jedna drugoj.

koa

Continue reading “Parousia/adventus: Dolazak”

Izlazak sunca

Kada ste zadnji put gledali izlazak sunca?

Kako sam odlučio spavati manje, zadnje vrijeme se budim oko 6, i budući je vrijeme izrazito naklonjeno dugim šetnjama, već nekoliko dana na obali mora dočikam izlazak sunca. Zanimjlivo je to kako na percepciju izlazka sunca utječu tako svakidašnje i relativno banalne stvari poput sna kojega si sanjao trenutak prije buđenja, sjeta ili koji drugi osijećaj, ili pak vremenska prognoza. Gledati izlazak sunca kada je potpuno vedro, bez sumaglice i malih ali upornih oblaka, nije isto kao i gledati izlazak ukoliko sumaglica ili oblaci postoje.191805_sunce01-foto-beta-ap_origh

U prvom slučaj sunce izlazi skokovito, nenadano, odjednom. U trenutku proviri samo centimetar iza planine i već dok nisi postao potuno svjestan da sunce izlazi, ono je već gore, slobodno od tla. Tada uglavnom shvatiš da te peku oči i da i nije baš pametno gledati u sunce izravno. Ljudi su to davno shvatili, a Platon je to dobro prvi opisao u svojoj prispodobi o špilji…

Drugi slučaj  izlazka sunca također ima svoje čari i ljepote. Kako se nazire mala sumaglica i pokoji oblak, sam trenutak izlazka sunca ne može se sa sigurnošću detektirati. Još i prije samog izlazaka, sunce “zapali ” okolne oblake i sumaglicu svojim sjajem, tako da se cjelokupan obzor izlazećeg sunca koje još nije provirilo iznad planine zapali i užari. Odjednom uočiš sunce kako ponosno stoji iznad planine koja ga je rodila i oblaka koji su sada poprimili bijelo-ružičastu boju svježeg proljetnog jutra usred jeseni. Iako je ovaj izlazak poetičniji i romantičniji, čovjek se osjeti prevarenim i izigranim. Kao da je sva ta ljepota sakrila onu “pravu stvar” zbog koje sam tu gdje jesam.

Rasprav o pobačaju na TV Jadranu

Continue reading “Izlazak sunca”

Pavlovljev katoličko uvjetovani refleks

Prošlu nedjelju slavili smo svetkovinu Presvetog Trojstva. I to mi se čini sasvim dovoljno reći da svatko valjda tko ovo čita zna o čemu se radi – muka za naše vrle propovjednike. Bogu hvala na Augustinu i drugim Ocima pa i tada možemo nešto suvislo reći, iako mi se čini, a tome ću posvetiti puno prostora ovdje kroz vijeme koje je pred nama, da propovjedi naših dušobrižnika, svećenika i biskupa često i u vremenu kroz godinu pričinjavaju svojevrsnu muku i nelagodu. (Ako se kome da tražiti i pročitati jedan moj članak u ovom zborniku radova – a naslov je i više nego šokantan – neka slobodno izvoli. Naslov članka je Zloupotreba ambona? Kada crkvena hijerarhija propovijeda ideologiju)  https://www.scribd.com/doc/247162616/Religija-Odgovornost-i-Tranziciona-pravda

1339702768Navijaci_Hrvatska-Italija_14.06.2012_by_ND_20

Continue reading “Pavlovljev katoličko uvjetovani refleks”