Potraga

Da ljudski život ne prođe beznačajan, svaki je čovjek dužan tragati za istinom, kaže Deklaracija o slobodi vjerovanja Drugog vatikanskog sabora u broju 1., kojim Crkva otvara jedno novo poglavlje odnosa prema raznim pristupima i modelima potrage za svetim (odnosno slobodi vjerovanja). U Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu, Sabor u broju 41., govori kako čovjek nikada neće biti ravnodušan prema problemu religije, nego će uvijek nastojati saznati značenje i smisao njegova života i smrti.

search images bright creative kroogy universe 1920x1080 stars image background wallpapers

Continue reading “Potraga”

Advertisements

Kako predočiti transcendentnog Boga imanentnog svijetu?

Temeljna teološka, teistička ideja Boga kršćanstva i nekih srodnih religijskih tradicija kaže kako je transcendentni Bog imanentan svijetu. Ta ideja omogućava mnogo toga, pa time i razlikovanje religija, filozofskih i teoloških sustava, duhovnosti i svjetonazora, no, ujedno i stvara mnoge teološke, filozofske i logičke poteškoće koje izgledaju nerazrješive, paradoksalne ukoliko se pristane na mišljenje transcendentnog Boga koji je ujedno i imanentan svijetu. Kako to da Bog koji je transcendentan, koji svijet (kozmos, univerzum, stvorenje) beskrajno nadilazi, može biti ujedno u tom svijetu prisutan, njemu imanentan?

54895658-b274-432b-8fee-0a6db0765237-veliki-prasak-718x446

Continue reading “Kako predočiti transcendentnog Boga imanentnog svijetu?”

Izlazak sunca

Kada ste zadnji put gledali izlazak sunca?

Kako sam odlučio spavati manje, zadnje vrijeme se budim oko 6, i budući je vrijeme izrazito naklonjeno dugim šetnjama, već nekoliko dana na obali mora dočikam izlazak sunca. Zanimjlivo je to kako na percepciju izlazka sunca utječu tako svakidašnje i relativno banalne stvari poput sna kojega si sanjao trenutak prije buđenja, sjeta ili koji drugi osijećaj, ili pak vremenska prognoza. Gledati izlazak sunca kada je potpuno vedro, bez sumaglice i malih ali upornih oblaka, nije isto kao i gledati izlazak ukoliko sumaglica ili oblaci postoje.191805_sunce01-foto-beta-ap_origh

U prvom slučaj sunce izlazi skokovito, nenadano, odjednom. U trenutku proviri samo centimetar iza planine i već dok nisi postao potuno svjestan da sunce izlazi, ono je već gore, slobodno od tla. Tada uglavnom shvatiš da te peku oči i da i nije baš pametno gledati u sunce izravno. Ljudi su to davno shvatili, a Platon je to dobro prvi opisao u svojoj prispodobi o špilji…

Drugi slučaj  izlazka sunca također ima svoje čari i ljepote. Kako se nazire mala sumaglica i pokoji oblak, sam trenutak izlazka sunca ne može se sa sigurnošću detektirati. Još i prije samog izlazaka, sunce “zapali ” okolne oblake i sumaglicu svojim sjajem, tako da se cjelokupan obzor izlazećeg sunca koje još nije provirilo iznad planine zapali i užari. Odjednom uočiš sunce kako ponosno stoji iznad planine koja ga je rodila i oblaka koji su sada poprimili bijelo-ružičastu boju svježeg proljetnog jutra usred jeseni. Iako je ovaj izlazak poetičniji i romantičniji, čovjek se osjeti prevarenim i izigranim. Kao da je sva ta ljepota sakrila onu “pravu stvar” zbog koje sam tu gdje jesam.

Rasprav o pobačaju na TV Jadranu

Continue reading “Izlazak sunca”

Moć vs nemoć (Nietzsche i Simone Weill)

Temeljna misao Nietzscheove filozofije je volja za moć. To je konstruktivna misao, kao izvor iz kojeg proizlazi filozofija i nihilizam ovoga pjesnika filozofa, ili filozofa pjesnika. Svijet koji ga je okruživao i njegova kriva interpretacija kršćanstva, dovela ga je pred rub nihilizma, nihilizma kojeg je objeručke prihvatio i od kojeg je načinio svoju filozofiju. Vidjevši u kršćanstvu religiju osvete i religiju robova i potlačenih, Nietzsche se, na temeljima Schopenhauera i njegove ideje svijeta kao volje i predodžbe, upušta u kritiziranje i rušenje temeljnih postavki kršćanstva, ali i ne samo to. Nietzsche u svemu isčitava temeljnu karakteristiku svega što postoji, čemu sve što jest teži, a to je volja za moći. „Gdje god sam našao ono što živi, našao sam i volju za moći; i još u volji sluge našao sam volju da bude gospodar.“(Zaratustra) Ovakav njegov temeljni stav je u očiglednoj suprotnosti sa stavom kršćanstva, i zbog toga epilog i nije mogao biti drugačiji nego odbacivanje i negacija svega što kršćanstvo nudi. Ono što kršćanstvo zagovara i na čemu je nastalo kosi se s postavkama koje u svemu vide rat, borbu svakoga sa svakim. Mirnoći i skladu svega stvorenog, kako to kršćanstvo vidi, Nietzsche suprostavlja napetost, kaos, neprijateljstvo, jer ako bog postoji, kako bih ja mogao prihvatiti da nisam bog? Volja za moć je tako temeljna karakteristika svega što postoji, jer sve što postoji teži jačanju volje za moći, teži za vladanjem nad drugim, nad slabijim.

moć

Continue reading “Moć vs nemoć (Nietzsche i Simone Weill)”