Novi ateizam: dobrodošao u RH

Fenomen novog ateizma nastaje kao donekle nekoordinirana, gotovo spontana alergijska reakcija nekolicine autora anglosaksonskog akademskog svijeta koja je pokrenula širu javnu i akademsku raspravu, a sama potaknuta događajima koji su obilježili noviju povijest. Riječ je o izvršenoj prijetnji terorističkih napada na prepoznatljive simbole kulture i moći zapadne civilizacije, a uzroci su nanovo probuđeni vjerski fanatizam i sukob političkih sustava. U tome događaju, novi su ateisti (najprominentniji su svakako R. Dawkins, D. Dennett, S. Harris i pokojni C. Hitchens,) prepoznali prijetnju koja dolazi iz religioznih krugova, te su stoga kritici religije posvetili mnogo više prostora u svojim publikacijama, od kojih su knjige većinom bili bestseleri. Kao temelj svojega svjetonazorskog opredjeljenja postavili su znanost, točnije Darwinovu teoriju evolucije, i to upravo u trenutku kada su religije (točnije kršćanstvo) bile najotvorenije prihvaćanju i usvajanju unutar okvira svojeg svjetonazora teorije koja je od samog svojeg početka obilježena napetošću i neslaganjem religije i znanosti.

8111560b4fc024c6c72e9e102d655096--famous-atheists-christian-soldiers

Continue reading “Novi ateizam: dobrodošao u RH”

Advertisements

Naše nasilje i vaše nasilje

Zadnjih tjedan-dva dana gori Internet zbog Frljićeve nazovi-kazališne-predstave, a sve je kulminiralo jučerašnjim, prvo mirnim prosvjedom, a onda i pokušajem sprječavanja održavanja predstave. Kao i svima, tako je i meni ovaj „slučaj“ okupio kratko pažnju, pa i do te mjere da sam i sam sudjelovao u mirnom prosvjedu. Nakon prespavane noć i svih mogućih medijskih izvještaja, analiza i oštrih reakcija, a pogotovo nakon pročitanih nekoliko zanimljivih FB statusa i komentara (jako simpatiziram one ljude koji mogu u takvim trenutcima stati na loptu i uprijeti prstom u licemjerje -i-naše-i-vaše- kojeg, nažalost, u našem društvu imamo i za izvoz…) odlučio sam napisati ovaj tekst upravo zbog tih nekoliko ljudi koji ostaju autentični i onda kada je to teško (jer je izazov pljuvanja po drugima poprilično primamljiv…).

prosvjed_kazaliste22-240417

Continue reading “Naše nasilje i vaše nasilje”

Ateizam?

Posljednji dokument Drugog vatikanskog ekumenskog sabora, Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes govori o odnosu Crkve, suvremenog svijeta i kulture, te osvjetljava ulogu i zadaću Crkve ad extra, nakon što je Sabor u prijašnjim dokumentima (nadasve SC, LG i DV) oslikao Crkvu ad intra. Nezaobilazna tema takvog govora je i ateizam koji, za razliku od prijašnjih vremena, danas više nije ništa neobično niti pojedinačno (GS 7), te predstavlja jednu od najtežih pojava našeg vremena (GS 19). Sabor ponajprije shvaća važnost ateizma i interpretira ga kao jedan od znakova vremena (kojeg treba vrlo pažljivo proučavati (GS 19)) današnjeg društva i stanja u kojem se čovječanstvo nalazi, te u isti mah priznaje autonomiju suvremene kulture i nadasve znanosti koja se nerijetko prikazuje kao zahtjev znanstvenog napretka ili nekog novog humanizma (GS 59).

images

Continue reading “Ateizam?”

U iščekivanju: Horizonti ateizma

I tako… Udarna vijest zadnjih dana postao je jedan bivši teolog i njegova knjiga „Horizonti ateizma“ koju je napisao s posljednjom žrtvom koruptivne vrhuške akademskog hrvatskog svijeta, Pavelom Gregorićem kroz čiju se osobu mogla vidjeti napaćenost filozofskog odsjeka Hrvatskih studija kojima je ista (filozofija) ukinuta… Radi se dakle o navedenoj knjizi koju je Gregurić napisao s bivšim teologom, dapače bivšim dekanom teologije Željkom Poprobijom.

Knjigu još nismo vidjeli (s nestrpljenjem ju iščekujem, u svakom slučaju), ali je zato bivši teolog, a danas govorljivi ateist dobio dosta medijskog prostora kako bi, s jedne strane najavio svoju knjigu, a s druge ispričao svoju životnu priču. Stoga ću se u ovom tekstu baviti samo njegovim intervjuima koje su (više-manje slične) prenijeli Jutarnji, Telegram i Index. Ono što me je natjeralo na ovaj tekst je lakoća prelaženja preko nekih fundamentalnih stvari, kako od strane (na Indexu je intervju s Porobijom vodio znanstveni novinar) novinara, tako i od samog bivšeg teologa a danas ateista.

unnamed-4

Continue reading “U iščekivanju: Horizonti ateizma”

Samoubojstvo kao iskupljenje (osvrt na film Seven pounds)

Film Seven pounds talijanskog redatelja Gabriela Muccinoa progovara o pitanju, mogli bi smo tako reći, mogućnosti iskupljenja u svijetu bez Boga. Radnja filma nas vodi u posljednja dva tjedna života Bena Thomasa (Will Smith) koji na kraju skončava samoubojstvom u sobici jednog motela. Ben (odnosno Tim Thomas, ali se u filmu predstavlja kao njegov brat Ben koji je porezni službenik) je uspješan poduzetnik i izumitelj koji skrivi prometnu nesreću u kojoj pogine sedmero ljudi, među kojima i njegova zaručnica. Nakon tog traumatičnog iskustva, Ben se odluči iskupiti tako što odabire sedmero ljudi kojima će pomoći – transplantacijom svojih organa.

Seven-Pounds

Continue reading “Samoubojstvo kao iskupljenje (osvrt na film Seven pounds)”

Ustavni sud nije nadležan!

Ovaj tekst je nastao nakon neprospavane noći u kojoj sam detaljno iščitao rješenje i obrazloženje Ustavnog suda o pitanju usklađenosti Zakona „o pobačaju“ s Ustavom RH. Imajte u vidu sa nisam pravnik i ukoliko nađete neke pogreške ili krive interpretacije, molim vas da mi se javite kako bih iste mogao ispraviti. Ujedno, onima koje iznenadi ovaj tekst, shvatite da se ovdje uopće ne želim baviti pitanjem samog pobačaja i svega što ide uz to, jer ta rasprava, bar je takvo iskustvo kojega gajim zadnjih 10tak godina, ne vodi nigdje konstruktivno. Ovdje samo želim, a koliko ću to uspjeti je upitno, analizirati rješenje i obrazloženje (naravno da je pristrana ova moja analiza!) koje nam je Ustavni sud svima dao na znanje.

miroslav-sumanovic

Continue reading “Ustavni sud nije nadležan!”

Rasprava (moj skromni doprinos?) o vjeronauku

Oduševljen ovom prepiskom preko portala autograf.hr, odlučio sam dati i mali i skromni doprinos ovoj raspravi s vjerom da će se uključiti i neki drugi, relevantniji ljudi… Ovo je jedan vid mojeg reagiranja na odgovor (sada to mogu i ovako reći, budući smo se napokon upoznali i uživo, iako već duže vremena baštinimo zanimljive FB rasprave) Marijane Bijelić teologinji Anni Marie Gruenfelder. U metodološkom smislu sam preuzeo Marijanin model. Tekst pod navodnicima je njen, a ostalo moj osvrt na izrečeno… Uživajte i naravno da, ukoliko nešto od onoga što sam napisao ne drži vodu, bio bih zahvalan da me se uputi u pogreške koje sam iznio…

“Prvo, teologinja Gruenfelder bi se trebala odlučiti govori li o tome što ”školski vjeronauk” jest ili o tome što on treba biti. Opasno je i neodgovorno zamagljivati i zanemarivati tu krucijalnu razliku između dviju ovdje vrlo nezgrapno spojenih tvrdnji. Ako govorimo o konfesionalnom vjeronauku, čiji je oblik zacementiran Ugovorom Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, moramo katoličkom vjeronauku prići kao činjenici sa zadanim osobinama koje ne možemo tek tako mijenjati, a ako netko priželjkuje drugačiji vjeronauk i vjeruje da je tako nešto moguće, onda bi ta osoba trebala osmisliti i predložiti način na koji ćemo postojeće stanje zamijeniti alternativom.”

12717629_199698153724337_7525169010161849868_n

Continue reading “Rasprava (moj skromni doprinos?) o vjeronauku”