„Slučaj“ crkva Split 3. Što nam javna rasprava oko gradnje župne crkve može reći o Crkvi?

U ponedjeljak 15. siječnja 2018. godine u Splitu se održala jedna javna rasprava. Radi se o javnoj raspravi koja je pobudila veliki interes javnosti, medija i ekspertnih FB komentatora koji se nisu libili iznositi svoje „stručno“ mišljenje o predmetu javne rasprave. A taj predmet se tiče moguće gradnje župne crkve u kotaru Split 3.

Ovaj tekst je moj mali doprinos toj javnoj raspravi kojega uopće ne zanima sam predmet javne rasprave, naime gradnja ili ne crkve na predviđenoj lokaciji. Ovaj tekst želi analizirati postupanje svih aktera uključenih u raspravu, od medija, gradskih vlasti, građana, pa i same Nadbiskupije. Zanima me što nam svima ovaj „slučaj“ o gradnji crkve, može reći o Crkvi.

26991688_1446310268830330_2204621627651479864_n

Continue reading “„Slučaj“ crkva Split 3. Što nam javna rasprava oko gradnje župne crkve može reći o Crkvi?”

Advertisements

Novi ateizam: dobrodošao u RH

Fenomen novog ateizma nastaje kao donekle nekoordinirana, gotovo spontana alergijska reakcija nekolicine autora anglosaksonskog akademskog svijeta koja je pokrenula širu javnu i akademsku raspravu, a sama potaknuta događajima koji su obilježili noviju povijest. Riječ je o izvršenoj prijetnji terorističkih napada na prepoznatljive simbole kulture i moći zapadne civilizacije, a uzroci su nanovo probuđeni vjerski fanatizam i sukob političkih sustava. U tome događaju, novi su ateisti (najprominentniji su svakako R. Dawkins, D. Dennett, S. Harris i pokojni C. Hitchens,) prepoznali prijetnju koja dolazi iz religioznih krugova, te su stoga kritici religije posvetili mnogo više prostora u svojim publikacijama, od kojih su knjige većinom bili bestseleri. Kao temelj svojega svjetonazorskog opredjeljenja postavili su znanost, točnije Darwinovu teoriju evolucije, i to upravo u trenutku kada su religije (točnije kršćanstvo) bile najotvorenije prihvaćanju i usvajanju unutar okvira svojeg svjetonazora teorije koja je od samog svojeg početka obilježena napetošću i neslaganjem religije i znanosti.

8111560b4fc024c6c72e9e102d655096--famous-atheists-christian-soldiers

Continue reading “Novi ateizam: dobrodošao u RH”

Naše nasilje i vaše nasilje

Zadnjih tjedan-dva dana gori Internet zbog Frljićeve nazovi-kazališne-predstave, a sve je kulminiralo jučerašnjim, prvo mirnim prosvjedom, a onda i pokušajem sprječavanja održavanja predstave. Kao i svima, tako je i meni ovaj „slučaj“ okupio kratko pažnju, pa i do te mjere da sam i sam sudjelovao u mirnom prosvjedu. Nakon prespavane noć i svih mogućih medijskih izvještaja, analiza i oštrih reakcija, a pogotovo nakon pročitanih nekoliko zanimljivih FB statusa i komentara (jako simpatiziram one ljude koji mogu u takvim trenutcima stati na loptu i uprijeti prstom u licemjerje -i-naše-i-vaše- kojeg, nažalost, u našem društvu imamo i za izvoz…) odlučio sam napisati ovaj tekst upravo zbog tih nekoliko ljudi koji ostaju autentični i onda kada je to teško (jer je izazov pljuvanja po drugima poprilično primamljiv…).

prosvjed_kazaliste22-240417

Continue reading “Naše nasilje i vaše nasilje”

Ateizam?

Posljednji dokument Drugog vatikanskog ekumenskog sabora, Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes govori o odnosu Crkve, suvremenog svijeta i kulture, te osvjetljava ulogu i zadaću Crkve ad extra, nakon što je Sabor u prijašnjim dokumentima (nadasve SC, LG i DV) oslikao Crkvu ad intra. Nezaobilazna tema takvog govora je i ateizam koji, za razliku od prijašnjih vremena, danas više nije ništa neobično niti pojedinačno (GS 7), te predstavlja jednu od najtežih pojava našeg vremena (GS 19). Sabor ponajprije shvaća važnost ateizma i interpretira ga kao jedan od znakova vremena (kojeg treba vrlo pažljivo proučavati (GS 19)) današnjeg društva i stanja u kojem se čovječanstvo nalazi, te u isti mah priznaje autonomiju suvremene kulture i nadasve znanosti koja se nerijetko prikazuje kao zahtjev znanstvenog napretka ili nekog novog humanizma (GS 59).

images

Continue reading “Ateizam?”

U iščekivanju: Horizonti ateizma

I tako… Udarna vijest zadnjih dana postao je jedan bivši teolog i njegova knjiga „Horizonti ateizma“ koju je napisao s posljednjom žrtvom koruptivne vrhuške akademskog hrvatskog svijeta, Pavelom Gregorićem kroz čiju se osobu mogla vidjeti napaćenost filozofskog odsjeka Hrvatskih studija kojima je ista (filozofija) ukinuta… Radi se dakle o navedenoj knjizi koju je Gregurić napisao s bivšim teologom, dapače bivšim dekanom teologije Željkom Poprobijom.

Knjigu još nismo vidjeli (s nestrpljenjem ju iščekujem, u svakom slučaju), ali je zato bivši teolog, a danas govorljivi ateist dobio dosta medijskog prostora kako bi, s jedne strane najavio svoju knjigu, a s druge ispričao svoju životnu priču. Stoga ću se u ovom tekstu baviti samo njegovim intervjuima koje su (više-manje slične) prenijeli Jutarnji, Telegram i Index. Ono što me je natjeralo na ovaj tekst je lakoća prelaženja preko nekih fundamentalnih stvari, kako od strane (na Indexu je intervju s Porobijom vodio znanstveni novinar) novinara, tako i od samog bivšeg teologa a danas ateista.

unnamed-4

Continue reading “U iščekivanju: Horizonti ateizma”

Samoubojstvo kao iskupljenje (osvrt na film Seven pounds)

Film Seven pounds talijanskog redatelja Gabriela Muccinoa progovara o pitanju, mogli bi smo tako reći, mogućnosti iskupljenja u svijetu bez Boga. Radnja filma nas vodi u posljednja dva tjedna života Bena Thomasa (Will Smith) koji na kraju skončava samoubojstvom u sobici jednog motela. Ben (odnosno Tim Thomas, ali se u filmu predstavlja kao njegov brat Ben koji je porezni službenik) je uspješan poduzetnik i izumitelj koji skrivi prometnu nesreću u kojoj pogine sedmero ljudi, među kojima i njegova zaručnica. Nakon tog traumatičnog iskustva, Ben se odluči iskupiti tako što odabire sedmero ljudi kojima će pomoći – transplantacijom svojih organa.

Seven-Pounds

Continue reading “Samoubojstvo kao iskupljenje (osvrt na film Seven pounds)”