Tags

, , , , , , ,

Ovaj tekst je nastao nakon neprospavane noći u kojoj sam detaljno iščitao rješenje i obrazloženje Ustavnog suda o pitanju usklađenosti Zakona „o pobačaju“ s Ustavom RH. Imajte u vidu sa nisam pravnik i ukoliko nađete neke pogreške ili krive interpretacije, molim vas da mi se javite kako bih iste mogao ispraviti. Ujedno, onima koje iznenadi ovaj tekst, shvatite da se ovdje uopće ne želim baviti pitanjem samog pobačaja i svega što ide uz to, jer ta rasprava, bar je takvo iskustvo kojega gajim zadnjih 10tak godina, ne vodi nigdje konstruktivno. Ovdje samo želim, a koliko ću to uspjeti je upitno, analizirati rješenje i obrazloženje (naravno da je pristrana ova moja analiza!) koje nam je Ustavni sud svima dao na znanje.

miroslav-sumanovic

Ustavni sud je svoju odluku donio na dvije razine koje mogu unijeti (što je i kod mene bio slučaj) pomutnju i zbunjenost. Prva razina je ocjena o usklađenosti Zakona sa Ustavom, a druga o usuglašenosti Zakona sa Ustavom. Sud je donio odluku da je Zakon i usklađen i usuglašen sa Ustavom. E ako je tako, onda i dalje ostaje pitanje zašto je potreban novi zakon? Ustavni sud kaže da Zakon nije formalno usklađen sa Ustavom.

Čitam rješenje i obrazloženje koje ne samo da izgleda, nego uistinu jest nezgrapno, ili se barem takvim čini nama pravnim laicima… Uglavnom, puno bi lakše bilo čitati rješenje i obrazloženje da je malo „logičnije“ strukturirano, ali valjda tako jednostavno mora biti.. Ono što nužno upada u oči je nedostatak definicija ključnih (ovdje) pojmova, odnosno, mene zanima razlika između usklađenosti određenog Zakona sa Ustavom i usuglašenosti istoga sa istim. Iz teksta Ustavnog suda izgleda da se radi o dvije formalno i sadržajno različite stvari, pa me zanima koje su to? Ajmo reći da znam što znači pojam ustavan ili neustavan… E sad, jesu li ova tri pojma u stvari istoznačnice ili ne, nemam pojma…ali je to jako bitno. A bitno je zbog toga što je predmetni Zakon ustavan ali formalno nije usklađen sa Ustavom.

Druga stvar koja je izvor nedoumice i blage zbunjenosti tiče se odjeljka „D“ koji rezultira zaključkom da predmetni Zakon nije u neskladu sa Ustavom, odnosno, nije neustavan, odnosno da jest i sadržajno usuglašen i usklađen. Moje pitanje ovdje jest slijedeće: kako Ustavni sud može donijeti konačnu odluku o nekom pitanju ako se u obrazlaganju te odluke proglasio nenadležnim. „Ustavni sud ponavlja da pitanje “kada počinje život” nije u nadležnosti Ustavnog suda.” Ako je ovo pitanje ključno (a i sam Ustavni sud kaže da jest) za premet u sporu, kako se može „zažmiriti“ na njega i donijeti, prema svemu sudeći, konačnu odluku? Ovo je još važnije pitanje jer Ustavni sud, ranije u spisu, donosi mišljenja mnogobrojnih stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih krugova koji donose mišljenja (pa i to tom pitanju za koje Ustavni sud nije nadležan) koja su potpuno u suprotnosti sa ovim rješenjem Ustavnog suda. Mislim da javnost ima pravo i obvezu pitati ustavne sudce otkud takav stav? Odakle im pravo i utemeljenje da odgovaraju na problem u čijem središtu leži pitanje za koje oni nisu nadležni?

 

Advertisements