Rasprava (moj skromni doprinos?) o vjeronauku

Oduševljen ovom prepiskom preko portala autograf.hr, odlučio sam dati i mali i skromni doprinos ovoj raspravi s vjerom da će se uključiti i neki drugi, relevantniji ljudi… Ovo je jedan vid mojeg reagiranja na odgovor (sada to mogu i ovako reći, budući smo se napokon upoznali i uživo, iako već duže vremena baštinimo zanimljive FB rasprave) Marijane Bijelić teologinji Anni Marie Gruenfelder. U metodološkom smislu sam preuzeo Marijanin model. Tekst pod navodnicima je njen, a ostalo moj osvrt na izrečeno… Uživajte i naravno da, ukoliko nešto od onoga što sam napisao ne drži vodu, bio bih zahvalan da me se uputi u pogreške koje sam iznio…

“Prvo, teologinja Gruenfelder bi se trebala odlučiti govori li o tome što ”školski vjeronauk” jest ili o tome što on treba biti. Opasno je i neodgovorno zamagljivati i zanemarivati tu krucijalnu razliku između dviju ovdje vrlo nezgrapno spojenih tvrdnji. Ako govorimo o konfesionalnom vjeronauku, čiji je oblik zacementiran Ugovorom Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, moramo katoličkom vjeronauku prići kao činjenici sa zadanim osobinama koje ne možemo tek tako mijenjati, a ako netko priželjkuje drugačiji vjeronauk i vjeruje da je tako nešto moguće, onda bi ta osoba trebala osmisliti i predložiti način na koji ćemo postojeće stanje zamijeniti alternativom.”

12717629_199698153724337_7525169010161849868_n

Continue reading “Rasprava (moj skromni doprinos?) o vjeronauku”

Advertisements

Instrumentaliziranje propovijedi: analiza

Ovdje ću ukratko analizirati četiri propovijedi i to po jednu biskupa Uzinića i Pozaića, te dvije biskupa Ivasa, što je premalo za izvlačenje nekih relevantnijih zaključaka, ali može ukazati na potencijalno instrumentaliziranje ambona i politizaciju propovijedi. Smatram da je uzrok takvom stanju stvari – upravo pastoralni model kojega HBK i danas njeguje i promovira. Ove četiri propovijedi su izabrane svjesno (mogle su biti i neke druge četiri i od drugih biskupa) jer mi je njihovom analizom najlakše ukazati na ono što želim ovim tekstom prenijeti (želim samo posredovati dojam kojeg osobno gajim i koji nikako nije znanstveno utemeljen). Radi se o propovijedima biskupa Ante Ivasa u Kninu iz 2010. i 2014. godine sa euharistijskog slavlja na Dan pobjede 5. kolovoza (http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=24768; http://www.sibenska-biskupija.hr/index.php/1027-knin-homilija-oca-biskupa-ante-ivasa-izgovorena-u-kninu-5-kolovoza-2014 ), zatim propovijed biskupa Valentina Pozaića sa euharistijskog slavlja na Mirogoju na dan Svih Svetih 2014. godine, te biskupa Mate Uzinića sa euharistijskog slavlja na Bleiburgu u svibnju 2014. godine (https://www.youtube.com/watch?v=PXbb5Q3oAO0 ). Ukratko ću, kao uvod u samu analizu, iznijeti sadržaje tih propovijedi.

cropped-img_6794b1.jpg

Continue reading “Instrumentaliziranje propovijedi: analiza”

Instrumentaliziranje propovijedi: uzrok

Istraživajući i neumorno radeći dugi niz godina, pokojni fra Špiro Marasović, kojem dugujem uho za društvene teme i nadasve za odnos Crkve i suvremenog, sekularnog društva pod prizmom demokracije i politike, govori o politizaciji vjerskog žiota, odnosno o profanizaciji Crkve i vjere, o hrvatskom svetoslavlju (Marasović, 2006, str. 223). Preživljavajući doba komunističke vladavine, u kojem je Crkva bila izložena progonima i stjerana u sakristije, a potaknuta snažnim iskustvom slobode i oslobođenja, Crkva se u kontekstu Hrvatske s početka 90-tih našla u situaciji snažne narodne kohezije koju je nastojala održati živom što je moguće duže. Možda predugo? Ovaj će tekst pokušati odgovoriti na to pitanje. U novim društveno-političkim okolnostima demokracije i pluralističnog društva nastavlja se izjednačavati domoljublje s katoličanstvom, te crkvene strukture postaju sve značajniji politički faktor. Na razini HBK su stvari postavljene tako da možemo govoriti o prihvaćanju pastoralnog modela veliki narod, kako na razini župe, tako i za cijelu državu, a zanemaruje se ono što je bilo snažno naglašeno tijekom komunizma, a to je župna kateheza koja je uistinu bila mjesto iskustva vjere za razliku od tada uvedenog konfesionalnog vjeronauka u državnim školama čime je župna kateheza potpuno zanemarena. Događa se svojevrsni preokret u poziciji i mjestu Crkve u društvu – iz situacije ilegale u situaciju snažnog društvenog i političkog čimbenika. Uz sve to, uistinu se pokazalo kako je Katolička crkva u Hrvatskoj značajan čimbenik u održavanju nacionalnog identiteta, izraza ljubavi prema domovini što u sebi ujedno uključuje i poštivanje drugoga i drugačijega

088

Continue reading “Instrumentaliziranje propovijedi: uzrok”