Dno dna: Index.hr

U ponedjeljak 19. ožujka 2018. godine, u HRT-ovoj emisiji Dobar dan koja je bila posvećena raspravi o Istanbulskoj konvenciji, sudjelovala su dva mlada čovjeka iz splitskog studija, jedan student prava i drugi mladi filozof i povjesničar. Na oba sam izuzetno ponosan kao jedan od osnivača i sada član udruge SplitMisli jer su obojica izrazito aktivni u radu udruge (svaki na svoj način) upravo na području promicanja kritičkog mišljenja i argumentirane a civilizirane javne rasprave. U zagrebačkom studiju, uz voditelje emisije sa svojim komentarima u raspravi je sudjelovao umirovljeni novinar Vladimir Lušić.

Matija_Babic_kukasti_kriz

Continue reading “Dno dna: Index.hr”

Advertisements

Stephen Hawking

Ovaj tekst nastao je nakon što sam, od prvotnog šoka i žalosti, konačno došao sebi, iako je, činjenica koja me je šokirala i ražalostila bila toliko izvjesna i očekivana, da je gotovo nemoguće da sam reagirao kako sam reagirao.

U srijedu 14. ožujka 2018. godine preminuo je Stephen Hawking, moguće, najveći um prve polovice 21. stoljeća. Čovjek je to o kojem su napisani brojni radovi, članci, knjige, snimljeni dokumentarci i igrani filmovi, i to sve zasluženo! I sve to s pokrićem u njegovoj znanstvenoj izvrsnosti i neizmjernom doprinosu kojeg je ostavio iza sebe, za svijet.

stephen-hawking

Continue reading “Stephen Hawking”

Produžena adolescencija (SD)

Prije neki dan me zamolila Tihana da, za potrebe članka kojeg piše za Slobodnu, ukratko sažmem moja promišljanja o problemu (?) produžene adolescencije, budući to postaje sve vidljiviji problem koji može imati i kliničke posljedice po mlade osobe, kao što je bio slučaj s curom u njenom članku. Pa sam tako sažeo ukratko neka svoja razmišljanja koja su proistekla i iz osobno proživljenog iskustva mladosti, ali i iz kontinuiranog rada i suradnje s mladima. Ovdje se, uz taj tekst nalazi i mali optimistični dodatak…

22548948_10213001904817375_7209924005310382704_o

Continue reading “Produžena adolescencija (SD)”

„Slučaj“ crkva Split 3. Što nam javna rasprava oko gradnje župne crkve može reći o Crkvi?

U ponedjeljak 15. siječnja 2018. godine u Splitu se održala jedna javna rasprava. Radi se o javnoj raspravi koja je pobudila veliki interes javnosti, medija i ekspertnih FB komentatora koji se nisu libili iznositi svoje „stručno“ mišljenje o predmetu javne rasprave. A taj predmet se tiče moguće gradnje župne crkve u kotaru Split 3.

Ovaj tekst je moj mali doprinos toj javnoj raspravi kojega uopće ne zanima sam predmet javne rasprave, naime gradnja ili ne crkve na predviđenoj lokaciji. Ovaj tekst želi analizirati postupanje svih aktera uključenih u raspravu, od medija, gradskih vlasti, građana, pa i same Nadbiskupije. Zanima me što nam svima ovaj „slučaj“ o gradnji crkve, može reći o Crkvi.

26991688_1446310268830330_2204621627651479864_n

Continue reading “„Slučaj“ crkva Split 3. Što nam javna rasprava oko gradnje župne crkve može reći o Crkvi?”

Mirni ljudi

Postoje, iako rijetki pa samim time i dragocjeni, trenutci u kojima vam se sruši čitav svijet. Sve vaše konstrukcije o sebi, drugima, Bogu…o svima i svemu. Trenutci kada sve dovedete u pitanje. Kada ništa nije postojano, osim postojanosti same, svega i svakoga. Tada bismo možda mogli bolje razumjeti Tina…

„Kako je teško biti slab, kako je teško biti sam, i biti star, a biti mlad! I biti slab, i nemoćan, i sam bez igdje ikoga, i nemiran, i očajan. I gaziti po cestama, i biti gažen u blatu, bez sjaja zvijezde na nebu. Bez sjaja zvijezde udesa sto sijaše nad kolijevkom sa dugama i varkama.

O Bože, Bože, sjeti se svih obećanja blistavih što si ih meni zadao. O Bože, Bože, sjeti se i ljubavi, i pobjede i lovora i darova. I znaj da Sin tvoj putuje dolinom svijeta turobnom po trnju i po kamenju, od nemila do nedraga, i noge su mu krvave, i srce mu je ranjeno. I kosti su mu umorne, i duša mu je žalosna, i on je sam i zapušten. I nema sestre ni brata, i nema oca ni majke, i nema drage ni druga. I nema nigdje nikoga do igle drača u srcu i plamena na rukama.

I sam i samcat putuje pod zatvorenom plaveti, pred zamračenom pučinom, i komu da se potuži? Ta njega nitko ne sluša, ni braća koja lutaju. O Bože, žeže tvoja riječ i tijesno joj je u grlu, i željna je da zavapi. Ta besjeda je lomača i dužan sam je viknuti, ili ću glavnjom planuti. Pa nek sam krijes na brdima, pa nek sam dah u plamenu, kad nisam krik sa krovova !

O Bože, tek da dovrši pečalno ovo lutanje pod svodom koji ne čuje. Jer meni treba moćna riječ, jer meni treba odgovor, i ljubav, ili sveta smrt. Gorak je vijenac pelina, mračan je kalež otrova, ja vapim žarki ilinštak. Jer mi je mučno biti slab, jer mi je mučno biti sam (kada bih mogao biti jak, kada bih mogao biti drag), no mučno je, najmučnije biti već star, a tako mlad!“

22492039_1602730216416041_231529846722566015_n

Continue reading “Mirni ljudi”

Novi ateizam: dobrodošao u RH

Fenomen novog ateizma nastaje kao donekle nekoordinirana, gotovo spontana alergijska reakcija nekolicine autora anglosaksonskog akademskog svijeta koja je pokrenula širu javnu i akademsku raspravu, a sama potaknuta događajima koji su obilježili noviju povijest. Riječ je o izvršenoj prijetnji terorističkih napada na prepoznatljive simbole kulture i moći zapadne civilizacije, a uzroci su nanovo probuđeni vjerski fanatizam i sukob političkih sustava. U tome događaju, novi su ateisti (najprominentniji su svakako R. Dawkins, D. Dennett, S. Harris i pokojni C. Hitchens,) prepoznali prijetnju koja dolazi iz religioznih krugova, te su stoga kritici religije posvetili mnogo više prostora u svojim publikacijama, od kojih su knjige većinom bili bestseleri. Kao temelj svojega svjetonazorskog opredjeljenja postavili su znanost, točnije Darwinovu teoriju evolucije, i to upravo u trenutku kada su religije (točnije kršćanstvo) bile najotvorenije prihvaćanju i usvajanju unutar okvira svojeg svjetonazora teorije koja je od samog svojeg početka obilježena napetošću i neslaganjem religije i znanosti.

8111560b4fc024c6c72e9e102d655096--famous-atheists-christian-soldiers

Continue reading “Novi ateizam: dobrodošao u RH”