Naše nasilje i vaše nasilje

Tags

, , , , , ,

Zadnjih tjedan-dva dana gori Internet zbog Frljićeve nazovi-kazališne-predstave, a sve je kulminiralo jučerašnjim, prvo mirnim prosvjedom, a onda i pokušajem sprječavanja održavanja predstave. Kao i svima, tako je i meni ovaj „slučaj“ okupio kratko pažnju, pa i do te mjere da sam i sam sudjelovao u mirnom prosvjedu. Nakon prespavane noć i svih mogućih medijskih izvještaja, analiza i oštrih reakcija, a pogotovo nakon pročitanih nekoliko zanimljivih FB statusa i komentara (jako simpatiziram one ljude koji mogu u takvim trenutcima stati na loptu i uprijeti prstom u licemjerje -i-naše-i-vaše- kojeg, nažalost, u našem društvu imamo i za izvoz…) odlučio sam napisati ovaj tekst upravo zbog tih nekoliko ljudi koji ostaju autentični i onda kada je to teško (jer je izazov pljuvanja po drugima poprilično primamljiv…).

prosvjed_kazaliste22-240417

Continue reading

Advertisements

Ateizam?

Tags

, , , , ,

Posljednji dokument Drugog vatikanskog ekumenskog sabora, Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes govori o odnosu Crkve, suvremenog svijeta i kulture, te osvjetljava ulogu i zadaću Crkve ad extra, nakon što je Sabor u prijašnjim dokumentima (nadasve SC, LG i DV) oslikao Crkvu ad intra. Nezaobilazna tema takvog govora je i ateizam koji, za razliku od prijašnjih vremena, danas više nije ništa neobično niti pojedinačno (GS 7), te predstavlja jednu od najtežih pojava našeg vremena (GS 19). Sabor ponajprije shvaća važnost ateizma i interpretira ga kao jedan od znakova vremena (kojeg treba vrlo pažljivo proučavati (GS 19)) današnjeg društva i stanja u kojem se čovječanstvo nalazi, te u isti mah priznaje autonomiju suvremene kulture i nadasve znanosti koja se nerijetko prikazuje kao zahtjev znanstvenog napretka ili nekog novog humanizma (GS 59).

images

Continue reading

U iščekivanju: Horizonti ateizma

Tags

, , , , , , , , , , , ,

I tako… Udarna vijest zadnjih dana postao je jedan bivši teolog i njegova knjiga „Horizonti ateizma“ koju je napisao s posljednjom žrtvom koruptivne vrhuške akademskog hrvatskog svijeta, Pavelom Gregorićem kroz čiju se osobu mogla vidjeti napaćenost filozofskog odsjeka Hrvatskih studija kojima je ista (filozofija) ukinuta… Radi se dakle o navedenoj knjizi koju je Gregurić napisao s bivšim teologom, dapače bivšim dekanom teologije Željkom Poprobijom.

Knjigu još nismo vidjeli (s nestrpljenjem ju iščekujem, u svakom slučaju), ali je zato bivši teolog, a danas govorljivi ateist dobio dosta medijskog prostora kako bi, s jedne strane najavio svoju knjigu, a s druge ispričao svoju životnu priču. Stoga ću se u ovom tekstu baviti samo njegovim intervjuima koje su (više-manje slične) prenijeli Jutarnji, Telegram i Index. Ono što me je natjeralo na ovaj tekst je lakoća prelaženja preko nekih fundamentalnih stvari, kako od strane (na Indexu je intervju s Porobijom vodio znanstveni novinar) novinara, tako i od samog bivšeg teologa a danas ateista.

unnamed-4

Continue reading

Samoubojstvo kao iskupljenje (osvrt na film Seven pounds)

Tags

, , , , , , , , ,

Film Seven pounds talijanskog redatelja Gabriela Muccinoa progovara o pitanju, mogli bi smo tako reći, mogućnosti iskupljenja u svijetu bez Boga. Radnja filma nas vodi u posljednja dva tjedna života Bena Thomasa (Will Smith) koji na kraju skončava samoubojstvom u sobici jednog motela. Ben (odnosno Tim Thomas, ali se u filmu predstavlja kao njegov brat Ben koji je porezni službenik) je uspješan poduzetnik i izumitelj koji skrivi prometnu nesreću u kojoj pogine sedmero ljudi, među kojima i njegova zaručnica. Nakon tog traumatičnog iskustva, Ben se odluči iskupiti tako što odabire sedmero ljudi kojima će pomoći – transplantacijom svojih organa.

Seven-Pounds

Continue reading

Ustavni sud nije nadležan!

Tags

, , , , , , ,

Ovaj tekst je nastao nakon neprospavane noći u kojoj sam detaljno iščitao rješenje i obrazloženje Ustavnog suda o pitanju usklađenosti Zakona „o pobačaju“ s Ustavom RH. Imajte u vidu sa nisam pravnik i ukoliko nađete neke pogreške ili krive interpretacije, molim vas da mi se javite kako bih iste mogao ispraviti. Ujedno, onima koje iznenadi ovaj tekst, shvatite da se ovdje uopće ne želim baviti pitanjem samog pobačaja i svega što ide uz to, jer ta rasprava, bar je takvo iskustvo kojega gajim zadnjih 10tak godina, ne vodi nigdje konstruktivno. Ovdje samo želim, a koliko ću to uspjeti je upitno, analizirati rješenje i obrazloženje (naravno da je pristrana ova moja analiza!) koje nam je Ustavni sud svima dao na znanje.

miroslav-sumanovic

Continue reading

Kršćanska inicijacija: perspektive

Tags

, , , , , , , ,

Nakon svega rečenog, smatram da je potrebno ukratko skicirati moguću budućnost koja nas očekuje, a što je nezahvalan poduhvat jer je teško artikulirati jednu ideju koja bi proizašla iz poprilično uskog kuta gledanja kojeg sam prikazao u prva dva posta. Stoga ću se odmah ograničiti na ove naše lokalne prilike, neke članke koje sam pročitao i na jako kratko ali životno osobno iskustvo u pitanju kršćanske inicijacije.

img_4822

Otkrivanje tople vode

Nekako mi se čini da svi sve znamo, od povijesnog razvoja koji nas je doveo ovdje gdje danas jesmo kada je u pitanju kršćanska inicijacija, uzroci koji su tome prethodili, narav same inicijacije i svega već spomenutoga, ali opet se samo vrtimo u krug otkrivajući uvijek iznova toplu vodu, metaforički govoreći. No, s druge strane je možda i nužno govoriti o svima poznatim stvarima jer se očigledno stvari ne pomiču nabolje, pa se niti uopće pomiču te naša pastoralna praksa i dalje inzistira na „funkcionalnom modelu religijske socijalizacije (koji) zasigurno ne odgovara istini inicijacije.“(Žižić) Takva praska danas postaje teret i razlog sve većeg (praktičnog) napuštanja kršćanstva i Crkve pogotovo mladih ljudi koji nakon krizme crkve zaobilaze u širokom krugu jer „masovna sakramentalizacija nije više jamstvo vjere.“(Razum) Zato je možda potrebno ponavljati uvijek iznova iste stvari kako bi se odgovorni u Crkvi potaknuli na djelovanje i mijenjanje stvari prema željenom cilju, a to je istinska obnova kršćanske inicijacije pa i župnog pastorala.

Continue reading

Kršćanska inicijacija: kriza

Tags

, , , , , , ,

U jednom širem kontekstu, inicijacija može označavati mnogo toga, stoga je i potrebno malo suziti područje promatranja, te kasnije konkretizirati stvari kako bi se problem detaljno obradio i kako bi se ponudila neka konkretna riješenja. Ono što svakako treba naglasiti je povezanost, odnosno, upućenost inicijacije prema identitetu kojega izgrađuje. Taj odnos identiteta i inicijacije se može promatrati na subjektivnoj/osobnoj razini i na razini zajednice. Kao što zajednica u koju subjekt biva iniciran, uveden, prima identitet posredstvom same zajednice, također i on sam kasnije, pa i tijekom samog rituala/obreda utječe i mijenja, izgrađuje identitet zajednice u koju biva uveden. Ujedno treba naglasiti obzor smisla koji je jako bitan i u samoj inicijaciji (jer subjekt biva uveden u taj obzor i prihvaća prethodno zadani smisao koji se tijekom inicijacije otkriva u pravom svjetlu – odnosno, onako kako ga zajednica komunicira) koju oblikuje i kojeg (smisao) inicijacija komunicira i posreduje.

14681728_331949980499153_6966251795873861159_n

Inicijacija općenito

Iako je govor o inicijaciji općenito, u ovom djelu teksta ću se ograničiti na kulturu i na obrede prijelaza jer su oni jako bitni i paralelni s onim što smatramo sakramentalnom inicijacijom.

Continue reading

Kršćanska inicijacija: povijesni presjek

Tags

, , , , , ,

Za razumijevanje i ispravno shvaćanje trenutnog momenta i situacije, kada je u pitanju bilo koji objekt istraživanja ili interesa, uvijek je potrebno i od velike pomoći smjestiti ono što nas zanima u jedan kontekst povijesnog razvoja, jer historia est magistra vitae. Na taj način možemo uvidjeti početak, povijesni razvoj i eventualne modifikacije objekta kojeg promatramo, a koji je zahvaljujući tomu danas takav kakav jest. Ujedno možemo prepoznati krive smjerove, pogreške, ali i istinske napretke i pomake u razumijevanju i samom razvoju objekta kojeg promatramo.

img_4848-2

Na ovom mjestu me zanima kršćanska inicijacija koja se danas nedvojbeno nalazi u krizi, kao u ostalom i cjelokupno kršćanstvo, tj. točnije, kršćanstvo zapadnog svijeta. Ujedno je ta kršćanska inicijacija samo dio inicijacije kao sveobuhvatnog procesa izgradnje identiteta pojedinca ali i društva, zajednice, te ću poseban naglasak staviti na uski kontekst naše mjesne Crkve i društva u ovom posmodernom vremenu. No, prvo treba razložiti u kratkim crtama kako smo u kontekstu kršćanstva, a pobliže u pitanju inicijacije, došli od tamo do ovdje, tj. kako je tekao razvoj kršćanske inicijacije s posebnim osvrtom na same sakramente inicijacije. Kako smo došli od življenog uvođenja u otajstvo i slavljenja prisutnog Gospodina, do juridički shvaćene potrebe religijske pouke i socijalizacije koja se danas čini sasvim neprimjerena i nedostatna?

Continue reading

Kako predočiti transcendentnog Boga imanentnog svijetu?

Tags

, , , , , , , , ,

Temeljna teološka, teistička ideja Boga kršćanstva i nekih srodnih religijskih tradicija kaže kako je transcendentni Bog imanentan svijetu. Ta ideja omogućava mnogo toga, pa time i razlikovanje religija, filozofskih i teoloških sustava, duhovnosti i svjetonazora, no, ujedno i stvara mnoge teološke, filozofske i logičke poteškoće koje izgledaju nerazrješive, paradoksalne ukoliko se pristane na mišljenje transcendentnog Boga koji je ujedno i imanentan svijetu. Kako to da Bog koji je transcendentan, koji svijet (kozmos, univerzum, stvorenje) beskrajno nadilazi, može biti ujedno u tom svijetu prisutan, njemu imanentan?

54895658-b274-432b-8fee-0a6db0765237-veliki-prasak-718x446

Continue reading

Rasprava (moj skromni doprinos?) o vjeronauku

Tags

, , , , , , , ,

Oduševljen ovom prepiskom preko portala autograf.hr, odlučio sam dati i mali i skromni doprinos ovoj raspravi s vjerom da će se uključiti i neki drugi, relevantniji ljudi… Ovo je jedan vid mojeg reagiranja na odgovor (sada to mogu i ovako reći, budući smo se napokon upoznali i uživo, iako već duže vremena baštinimo zanimljive FB rasprave) Marijane Bijelić teologinji Anni Marie Gruenfelder. U metodološkom smislu sam preuzeo Marijanin model. Tekst pod navodnicima je njen, a ostalo moj osvrt na izrečeno… Uživajte i naravno da, ukoliko nešto od onoga što sam napisao ne drži vodu, bio bih zahvalan da me se uputi u pogreške koje sam iznio…

“Prvo, teologinja Gruenfelder bi se trebala odlučiti govori li o tome što ”školski vjeronauk” jest ili o tome što on treba biti. Opasno je i neodgovorno zamagljivati i zanemarivati tu krucijalnu razliku između dviju ovdje vrlo nezgrapno spojenih tvrdnji. Ako govorimo o konfesionalnom vjeronauku, čiji je oblik zacementiran Ugovorom Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, moramo katoličkom vjeronauku prići kao činjenici sa zadanim osobinama koje ne možemo tek tako mijenjati, a ako netko priželjkuje drugačiji vjeronauk i vjeruje da je tako nešto moguće, onda bi ta osoba trebala osmisliti i predložiti način na koji ćemo postojeće stanje zamijeniti alternativom.”

12717629_199698153724337_7525169010161849868_n

Continue reading