„Slučaj“ crkva Split 3. Što nam javna rasprava oko gradnje župne crkve može reći o Crkvi?

U ponedjeljak 15. siječnja 2018. godine u Splitu se održala jedna javna rasprava. Radi se o javnoj raspravi koja je pobudila veliki interes javnosti, medija i ekspertnih FB komentatora koji se nisu libili iznositi svoje „stručno“ mišljenje o predmetu javne rasprave. A taj predmet se tiče moguće gradnje župne crkve u kotaru Split 3.

Ovaj tekst je moj mali doprinos toj javnoj raspravi kojega uopće ne zanima sam predmet javne rasprave, naime gradnja ili ne crkve na predviđenoj lokaciji. Ovaj tekst želi analizirati postupanje svih aktera uključenih u raspravu, od medija, gradskih vlasti, građana, pa i same Nadbiskupije. Zanima me što nam svima ovaj „slučaj“ o gradnji crkve, može reći o Crkvi.

26991688_1446310268830330_2204621627651479864_n

Continue reading “„Slučaj“ crkva Split 3. Što nam javna rasprava oko gradnje župne crkve može reći o Crkvi?”

Advertisements

Mirni ljudi

Postoje, iako rijetki pa samim time i dragocjeni, trenutci u kojima vam se sruši čitav svijet. Sve vaše konstrukcije o sebi, drugima, Bogu…o svima i svemu. Trenutci kada sve dovedete u pitanje. Kada ništa nije postojano, osim postojanosti same, svega i svakoga. Tada bismo možda mogli bolje razumjeti Tina…

„Kako je teško biti slab, kako je teško biti sam, i biti star, a biti mlad! I biti slab, i nemoćan, i sam bez igdje ikoga, i nemiran, i očajan. I gaziti po cestama, i biti gažen u blatu, bez sjaja zvijezde na nebu. Bez sjaja zvijezde udesa sto sijaše nad kolijevkom sa dugama i varkama.

O Bože, Bože, sjeti se svih obećanja blistavih što si ih meni zadao. O Bože, Bože, sjeti se i ljubavi, i pobjede i lovora i darova. I znaj da Sin tvoj putuje dolinom svijeta turobnom po trnju i po kamenju, od nemila do nedraga, i noge su mu krvave, i srce mu je ranjeno. I kosti su mu umorne, i duša mu je žalosna, i on je sam i zapušten. I nema sestre ni brata, i nema oca ni majke, i nema drage ni druga. I nema nigdje nikoga do igle drača u srcu i plamena na rukama.

I sam i samcat putuje pod zatvorenom plaveti, pred zamračenom pučinom, i komu da se potuži? Ta njega nitko ne sluša, ni braća koja lutaju. O Bože, žeže tvoja riječ i tijesno joj je u grlu, i željna je da zavapi. Ta besjeda je lomača i dužan sam je viknuti, ili ću glavnjom planuti. Pa nek sam krijes na brdima, pa nek sam dah u plamenu, kad nisam krik sa krovova !

O Bože, tek da dovrši pečalno ovo lutanje pod svodom koji ne čuje. Jer meni treba moćna riječ, jer meni treba odgovor, i ljubav, ili sveta smrt. Gorak je vijenac pelina, mračan je kalež otrova, ja vapim žarki ilinštak. Jer mi je mučno biti slab, jer mi je mučno biti sam (kada bih mogao biti jak, kada bih mogao biti drag), no mučno je, najmučnije biti već star, a tako mlad!“

22492039_1602730216416041_231529846722566015_n

Continue reading “Mirni ljudi”

Novi ateizam: dobrodošao u RH

Fenomen novog ateizma nastaje kao donekle nekoordinirana, gotovo spontana alergijska reakcija nekolicine autora anglosaksonskog akademskog svijeta koja je pokrenula širu javnu i akademsku raspravu, a sama potaknuta događajima koji su obilježili noviju povijest. Riječ je o izvršenoj prijetnji terorističkih napada na prepoznatljive simbole kulture i moći zapadne civilizacije, a uzroci su nanovo probuđeni vjerski fanatizam i sukob političkih sustava. U tome događaju, novi su ateisti (najprominentniji su svakako R. Dawkins, D. Dennett, S. Harris i pokojni C. Hitchens,) prepoznali prijetnju koja dolazi iz religioznih krugova, te su stoga kritici religije posvetili mnogo više prostora u svojim publikacijama, od kojih su knjige većinom bili bestseleri. Kao temelj svojega svjetonazorskog opredjeljenja postavili su znanost, točnije Darwinovu teoriju evolucije, i to upravo u trenutku kada su religije (točnije kršćanstvo) bile najotvorenije prihvaćanju i usvajanju unutar okvira svojeg svjetonazora teorije koja je od samog svojeg početka obilježena napetošću i neslaganjem religije i znanosti.

8111560b4fc024c6c72e9e102d655096--famous-atheists-christian-soldiers

Continue reading “Novi ateizam: dobrodošao u RH”

Potraga

Da ljudski život ne prođe beznačajan, svaki je čovjek dužan tragati za istinom, kaže Deklaracija o slobodi vjerovanja Drugog vatikanskog sabora u broju 1., kojim Crkva otvara jedno novo poglavlje odnosa prema raznim pristupima i modelima potrage za svetim (odnosno slobodi vjerovanja). U Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu, Sabor u broju 41., govori kako čovjek nikada neće biti ravnodušan prema problemu religije, nego će uvijek nastojati saznati značenje i smisao njegova života i smrti.

search images bright creative kroogy universe 1920x1080 stars image background wallpapers

Continue reading “Potraga”

Naše nasilje i vaše nasilje

Zadnjih tjedan-dva dana gori Internet zbog Frljićeve nazovi-kazališne-predstave, a sve je kulminiralo jučerašnjim, prvo mirnim prosvjedom, a onda i pokušajem sprječavanja održavanja predstave. Kao i svima, tako je i meni ovaj „slučaj“ okupio kratko pažnju, pa i do te mjere da sam i sam sudjelovao u mirnom prosvjedu. Nakon prespavane noć i svih mogućih medijskih izvještaja, analiza i oštrih reakcija, a pogotovo nakon pročitanih nekoliko zanimljivih FB statusa i komentara (jako simpatiziram one ljude koji mogu u takvim trenutcima stati na loptu i uprijeti prstom u licemjerje -i-naše-i-vaše- kojeg, nažalost, u našem društvu imamo i za izvoz…) odlučio sam napisati ovaj tekst upravo zbog tih nekoliko ljudi koji ostaju autentični i onda kada je to teško (jer je izazov pljuvanja po drugima poprilično primamljiv…).

prosvjed_kazaliste22-240417

Continue reading “Naše nasilje i vaše nasilje”

Ateizam?

Posljednji dokument Drugog vatikanskog ekumenskog sabora, Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes govori o odnosu Crkve, suvremenog svijeta i kulture, te osvjetljava ulogu i zadaću Crkve ad extra, nakon što je Sabor u prijašnjim dokumentima (nadasve SC, LG i DV) oslikao Crkvu ad intra. Nezaobilazna tema takvog govora je i ateizam koji, za razliku od prijašnjih vremena, danas više nije ništa neobično niti pojedinačno (GS 7), te predstavlja jednu od najtežih pojava našeg vremena (GS 19). Sabor ponajprije shvaća važnost ateizma i interpretira ga kao jedan od znakova vremena (kojeg treba vrlo pažljivo proučavati (GS 19)) današnjeg društva i stanja u kojem se čovječanstvo nalazi, te u isti mah priznaje autonomiju suvremene kulture i nadasve znanosti koja se nerijetko prikazuje kao zahtjev znanstvenog napretka ili nekog novog humanizma (GS 59).

images

Continue reading “Ateizam?”